Iza obale i ljetne atmosfere Neuma krije se prostor bogate historije, kamenih sela i tragova života koji se na hercegovačkom kršu razvijao stoljećima. Neumsko zaleđe obilježavaju stari putevi, srednjovjekovni spomenici, tradicionalna sela i lokaliteti koji svjedoče o susretu različitih kultura i civilizacija na prostoru južne Hercegovine. Upravo ovdje, nekoliko kilometara od mora, moguće je upoznati sasvim drugačije lice Neuma – tiše, sporije i duboko povezano sa tradicijom i životom na kamenu.

Stari grad Hutovo

Jedan od najpoznatijih historijskih lokaliteta u neumskom zaleđu je Stari grad Hutovo, smješten u podnožju planine Žaba. Arheološka istraživanja pokazala su da je na ovom prostoru nekada postojalo prapovijesno naselje sa stražarnicom koja je nadzirala put kroz ovaj kraj.

U pisanim dokumentima Hutovo se prvi put spominje 1525. godine, dok se kasnije vezuje i za hutovsku kapetaniju i hadži Mehmed-bega Rizvanbegovića, po kojem je grad bio poznat i kao Hadžibegov grad. Nekadašnji kompleks imao je devet kula, dok su danas vidljivi ostaci samo jedne.

Photo: Aktron / CC BY-SA 3.0 (Wikimedia Commons)
Photo: Aktron / CC BY-SA 3.0 (Wikimedia Commons)

Vranjevo selo

Važno mjesto u historiji neumskog kraja ima i Vranjevo selo, lokalitet koji su naseljavali još Rimljani u 1. stoljeću prije nove ere. Zahvaljujući povoljnom položaju i klimi, ovo područje imalo je značaj i tokom rimskog i srednjovjekovnog perioda.

Prilikom izgradnje ceste Neum–Stolac ovdje je pronađen i grob ilirskog ratnika iz 5. stoljeća prije nove ere, sa vrijednim arheološkim nalazima koji svjedoče o dugoj historiji ovog prostora.

Stećci neumskog zaleđa

Poseban dio kulturno-historijskog naslijeđa neumskog zaleđa čine stećci, srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici rasprostranjeni u više sela i nekropola ovog kraja. Nekropole sa stećcima nalaze se u Brštanici, Glumini, Gornjem Hrasnu, Vranjevu selu, Gradcu i drugim naseljima zaleđa.

Ukrašeni različitim simbolima i ornamentima, stećci predstavljaju jedan od najprepoznatljivijih tragova srednjovjekovne Hercegovine.

Crkve i sakralna baština

Među značajnijim sakralnim objektima izdvaja se Crkva sv. Ane u Gradcu, izgrađena 1619. godine na temeljima starije crkve iz predosmanskog perioda. Crkva je obnovljena 1926. godine povodom obilježavanja hiljadite godišnjice krunidbe kralja Tomislava.

U starom dijelu Neuma nalazi se i Crkva sv. Ante, jednostavna kamena crkva izgrađena početkom 20. stoljeća koja i danas predstavlja važno duhovno središte lokalne zajednice.

Photo: MaGa / CC BY-SA 3.0 (Wikimedia Commons)
Photo: MaGa / CC BY-SA 3.0 (Wikimedia Commons)

Tradicionalna sela i život na kamenu

Tradicionalna sela neumskog zaleđa građena su od kamena i prilagođena surovom hercegovačkom krajoliku. Život na ovom prostoru stoljećima je bio vezan za kamen, vinovu lozu, masline i stočarstvo, a upravo iz takvog načina života razvili su se prepoznatljivi običaji, lokalna kuhinja i snažan osjećaj zajedništva.

Neumski kraj i danas je poznat po maslinarstvu, vinogradima i proizvodnji domaće hrane, dok su sorte poput Žilavke, Blatine i Plavca dio dugog hercegovačkog vinskog naslijeđa.

Ćiro Trail i Camino ruta

Kroz neumsko zaleđe prolaze i uređene tematske rute poput Ćiro Traila i Camino staze, koje posjetiocima omogućavaju da upoznaju kraj kroz stare puteve, sela, prirodu i historijske lokalitete.

Ćiro Trail prati trasu nekadašnje uskotračne pruge od Mostara prema Dubrovniku, dok Camino ruta povezuje Dubrovnik i Mostar kroz mrežu označenih pješačkih staza. Ove rute danas predstavljaju spoj aktivnog odmora, prirode i upoznavanja kulturnog naslijeđa Hercegovine.

Savjet za posjetioce

Za obilazak neumskog zaleđa najbolje je izdvojiti više vremena i posjet kombinovati sa vožnjom kroz sela i lokalitete između Neuma, Hutova i unutrašnjosti Hercegovine. Proljeće i rana jesen posebno su pogodni za istraživanje ovog kraja zbog ugodnijih temperatura i mirnije atmosfere.