Arslanagića most jedan je od najupečatljivijih kamenih mostova u Bosni i Hercegovini, te jedan od simbola Trebinja. Sagrađen je u drugoj polovini 16. stoljeća, u periodu osmanske uprave, kao dio važne trgovačke komunikacije koja je povezivala unutrašnjost Bosne sa jadranskim zaleđem i tadašnjim gradom Novim (današnji Herceg Novi).

Most je prvobitno imao stratešku i trgovačku funkciju, jer je preko njega prolazila gotovo cjelokupna trgovina solju i drugom robom. Ime je dobio po Arslan-agi, osmanskom službeniku koji je bio zadužen za naplatu mostarine i koji je u neposrednoj blizini mosta sagradio kuću.

Tokom Drugog svjetskog rata, 1944. godine, most je djelimično oštećen prilikom pokušaja rušenja, ali nije u potpunosti uništen. Značajna prekretnica u njegovoj historiji desila se 1965. godine, kada je zbog izgradnje akumulacionog jezera Gorica most bio potopljen. Nakon toga je demontiran kamen po kamen i 1970–1972. godine ponovo sastavljen na današnjoj lokaciji, u trebinjskom naselju Gradina, nekoliko kilometara nizvodno od prvobitnog položaja.

Arslanagića most je dug 92,25 metara, a kolovoz je širok 3,60 metara. Građen je od kamena i sastoji se od dva velika i pet manjih polukružnih svodova, sa masivnim kamenim stubovima prilagođenim asimetričnom koritu rijeke Trebišnjice. Na srednjem stubu se nekada nalazila kamena stražarnica, uklonjena krajem 19. stoljeća.

1993. godine, most je administrativnom odlukom preimenovan u Perovića most, ali se u narodu i stručnoj literaturi i dalje najčešće koristi njegov izvorni naziv – Arslanagića most. Most je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Savjet za posjetioce: Most je posebno atraktivan u ranim jutarnjim i večernjim satima, kada se kamena konstrukcija reflektuje u mirnoj vodi Trebišnjice. Pješački prelazak omogućava da se uoče arhitektonski detalji i sklad proporcija po kojima je most poznat.